Jumat, 08 Juli 2016




I.SE DE’IT MAK BELE KOALIA KOAN-BA ETIKA, ETIS NO MORAL?
Etika, Etis no Moral ema hotu bele koalia. La haree ba Genero, Idade no Religiaun maibe ema hotu no Instituisaun hotu bele koalia kona-ba Etika, Etis no Moral.
Liafuan etis => bahasa Indonesia
Etico => lingua portuguesa
Liafuan etis hanesan mos ho liafaun moral.
Étiko refere ba karakteristika.
Étika => komportamentu étika nian.

                                    II.ETIKA NO MORAL
1.Definisaun Etika
        Liafuan etika (atau etika) mai husi lifuan gregu ethos (bahasa Yunani) signifika karakter, uza ba konstume ka kultura. Hanesan siensia ida, etika ne’ebe relevante ho moral kostume opiniaun entre ema ida-idak ou grupu sosial respeitu nia komportamentu.Tuir Martin (1993), etika difinisaun the discpline which can act as the performance index or reference for our control system”. (disiplina no asaun ne’ebe konesidu hatudu ou referensia hodi kontrola ita nia sistema).
        Liu husi termu seluk akontese mos termu ida ita hanaran etika ne’ebe deriva husi palavra grega antigu. Nia origem mai hosi termu ne’e iha mos sigsnifikadu barak tuir sientista sira dehan katak  kostume ou tradisaun, dala barak ema uza saida mak los no saida mak sala. ETHOS iha signifikadu barak, valores sira,  konstume  hanesan sasukat ita ema nian ne’ebe diak.
2. Definisaun Moral
       Moral orijem husi husi lian latin Morales  ne’ebé signifika katak  costume ema nian. Moral hanesan haree liu ba hahalok ema nia ne’ebé diak ka ladiak iha sociedade. Moral hanesan hahalok ida ne’ebé ema aprende iha fatin hotu.


 Ita presija estuda moral tanba ita ema bele respeita malu. Iha parte seluk moral mak regra ida ne’ebé mai mos husi kultura, edukasaun no tradisaun lor-loron nian ne’ebé mak orienta komportamentu ema nian iha sosiedade..
Tuir livru Indonesia (KBBI) liafuan moral iha signifikado barak mak hanesan:
a)      Hanorin kona-ba buat di’ak no aat ba buat ne’ebé ita halo nu’udar ita nia dever,
b)      Kondisaun ne’ebé ema sempre hatudu nia aten berani,
c)      Disciplina ne’ebé mak iha relasaun ba sentiment ne’ebé los.
      Iha prátika, finalidade husi étika no moral kuaze hanesan. Responsavél rua ne’e atu hadia ou halo ema hatene tau an no hatudu nia karakter diak iha sosiedade ka komunidade nia leet.
v  Relasaun entre étika no moral
Etika hanesan mos moral, hotu-hotu koalia kona-ba buat di’ak no aat iha ita ema nia moris.
v  Diferensia entre etika no moral
Étika: haree liu ba teoria
Moral:haree liu ba prátika

III.AMORAL NO IMORAL
v    Amoral katak hahalok ida ne’ebé la ho moral. Hanesan hahalok aat ida ne’ebé ema halo, maibe ema ne’e la rekonhese katak buat ne’ebé nia halo ne’e sala, tanba falta deinformasaun no tinan ki’ik ka di bahwa umur.
v     Immoral katak hahalok ne’bé la ho moral. Hanesan  hahalok aat ne’ebé ema ida halo. Maske nia rekonhese ka hatene katak hahalok ne’e sala maibe nia halo nafatin.
Amoral no immoral termus rua ne’e laiha relasaun, no termus rua ne’e so iha ninia diferensia.







IV.ETIKA NO ETIKETA
      Etika mai husi lian Grego katak ethos signifika karakter. No etiketa mai husi lian francesa katak etiquette signifika respeito (sopan satun).

Ø  Etika

      Liafuan etika (atau etika) mai husi lifuan gregu ethos (bahasa Yunani) signifika karakter, uza ba konstume ka kultura. Hanesan siensia ida, etika ne’ebe relevante ho moral kostume opiniaun entre ema ida-idak ou grupu sosial respeitu nia komportamentu.
      Étika katak konjuntu husi konhesimentos ne’ebé hafahe ba komportamentu ema nian ne’ebé tenta esplika regra moral nian liu husi forma oi-oin.
1.Basea ba signifikadu ne’e etika iha definisaun tolu mak hanesan tuir mai ne’e:
·              Valor no normas moral ne’ebé sai hanesan instrumento ba ema ida-idak ou grupu sosial atu hodi haree no regula hahalok ema nian.
·              Valor moral ne’ebé haree liu ba kódigu etika katak ema ida-idak nian dever atu bele halao sira nia profisaun ne’ebé mak membru sira hamutuk regula sai hanesan lei ne’ebé mak kesi sira wainhira halao sira dever loron-loron.
·              Filosofia kona-ba ema nia atitude ne’eb’e mak nia valor di’ak no la di’ak.

Ø  Etiketa
       Liafaun etiketa mai husi lian francesa etiquette ne’ebé mak dehan respeito (sopan satun).Etiketa atu bele fo valorizasaun ba hahalok di’ak no la di’ak iha ita nia vida moris lor-loron.
Tuir mai ne’e ezemplo balun kona-ba etiketa iha vida moris lor-loron nian:
a)      Etiketa han hamutuk
1.      Hatais ne’ebé mak di’ak,
2.      Desizaun hataid nian,
3.      Ita nia aitude kona-ba book-an,
4.      Sukit nehan wainhira han hotu,
5.      Han ho liman,
6.      Hamriik hanesan wainhira han hotu’
b)      Etiketa simu bainaka
c)      Etiketa koalia ho inan aman sira




UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E
FACULDADE DE ENGENHÁRIA CIÊNCIA E TECNOLOGIA   ÉTIKA NO MORAL


 














                                                                        HUSI :

 GRUPO I               
                                    1.   Abilio de jesus Pires
1.      Abril silva da Costa
2.      Adelino M. da Costa Ribeiro
3.      Ágata dos Santos
4.      Albano da Purificação
5.      Anunciaçào de castro

DEPARTAMENTO  :  CONSTRUÇÃO CIVIL
TURMA                     :   A

                        UNTL
                        HERA
                        (2016)


1 komentar:

  1. 1. buka definisaun etika tuir sientista nain 5
    2.buka komparasaun entre etika no etiket hamutuk 5 no kompleta h nia exemplu

    BalasHapus